Zvjezdarnica Zagreb najavila je da će se 1. kolovoza dogoditi potpuna pomrčina Sunca. Totalna pomrčina bit će vidljiva samo na sjeveru Amerike i Grenlanda i dijelovima Sibira, Rusije i Kine, dok će u južnijim krajevima biti djelomična.

Stanovnici sjevernih dijelova Hrvatske moći će vidjeti veću fazu pomrčine, a prema jugu će ona biti sve manja, priopćeno je iz zagrebačke Zvjezdarnice. Iz Europe će pomrčina biti vidljiva samo kao djelomična jer će Mjesec samo malo "nagristi" Sunčev disk.

Pomrčina će u Hrvatskoj započeti oko 11 sati i trajat će nešto više od sat vremena. U Zagrebu će pomrčina započeti u 11,7 sati, u Dubrovniku u 11,27, u Osijeku u 11,10 sati, u Puli u 11,11, u Splitu u 11,21, Varaždinu u 11,5, te u Zadru u 11,16 sati.

Izvor: Dnevnik.hr

U online izdanju časopisa Science od 24. srpnja, našao se i članak o NASA-inoj misiji sa pet sonda THEMIS koja je otkrila razlog nastanka energetskih oluja koje pak uzrokuju nastanak raznobojnih aurora borealis (australis).

Sonde su pratile razinu energije u Zemljinom magnetskom polju. U veljači ove godine, sonde su primijetile pod-oluje sa izvorištem u repu magnetosfere koja se kreće u smjeru nasuprot Sunca. Kako razina energije u magnetskom polju raste, silnice se približavaju jedna drugoj i naposlijetku se spajaju, što pokreće oluju.

Znanstvenici iz NASA-e se nadaju da će im ovo otkriće pomoći u predviđanju većih elektromagnetskih oluja prije nego li one postanu opasne za telekomunikacijsku opremu odnosno astronaute u svemiru, kako bi na vrijeme mogli isključiti kritične sustave na satelitima da izbjegnu štetu.

Izvor: Space.com

NASA-ina letjelica Deep Impact, koja se nalazi na na oko 50 milijuna kilometara udaljenosti od Zemlje, 29. svibnja je snimila prelazak Mjeseca preko Zemlje. Ovo je prva snimka Mjesečevog prelaska snimljena kamerom, a uhvaćena je u sklopu Deep Impactove misije EPOXI, koja ima za cilj zabiti posebno napravljenu sondu u komet.

Navedeni video možete vidjeti ispod.



Izvor: Trekmovie

Nakon što su neki znanstvenici izrazili zabrinutost kako je sunce ušlo u neuobičajeno dugačku fazu mirovanja, a što bi molo dovesti do minijaturnog ledenog doba, oglasila se i NASA i odbacila nagađanja kako je došlo do poremećaja u sunčevom jedanaestogodišnjem ciklusu. "Nedavno su se pojavile neke informacije kako solarni minimum traje duže nego što bi trebao. To nije istina. Trenutni pad sunčevih pjega nalazi se u povijesnim okvirima solarnih ciklusa", izjavio je NASA-in solarni fizičar David Hathaway.

Sunce je relativno mirno već više od dvije godine, bez puno pjega i baklji, pa je tako dugačak minimum naveo neke znanstvenike na pomisao o produženom minimumu, po uzoru na onaj od 1645. do 1715. godine. Navedeni minimum poznat je i pod nazivom Malo ledeno doba. Međutim, Hathaway upozorava kako su tijekom 20. stoljeća neki minimumi trajali dvostruko duže pa to ipak nije dovelo do zahlađenja. "Čini se kako traje dugo, no mislim kako zaboravljamo koliko dugo može trajati solarni minimum", kaže Hathaway.

Proučavajući podatke o sunčevim pjegama koji sežu sve do 1749. godine Hathaway je zaključio kako ciklus od 11 godina ponekad može varirati i za više od godinu dana. Nitko ne zna što uzrokuje takve fluktuacije, no Hathaway je uvjeren kako trenutni minimum ne bi trebao dugo trajati. "Već smo primjetili nekoliko pjega iz slijedećeg solarnog ciklusa. To znači kako se solarni ciklus nastavlja normalnim tempom", rekao je Hathaway.

Slijedeći solarni maksimum Hathaway očekuje tijekom 2012. godine, kada će solarne oluje opet postati česte. Naime, od ključne je važnosti utvrditi kada će započeti povećanje broja i inteziteta sunčevih oluja zato je navedene predstavljaju opasnost za satelite i elektroenergetski sustav na Zemlji, ali i za astronaute.

Izvor: Space.com

Europska svemirska agencija (ESA) probudila je svemirsku sondu Rossetta iz dugotrajne hibernacije, a u sklopu priprema za prelet u blizini asteroida Steins, a koji bi se trebao zbiti 5. rujna. Podsjetimo, krajnje odredište Rossette je komet 67/P Churyumov-Gerasimenko, do kojega bi trebala stići tijekom 2014. godine, nakon što prevali 6.5 milijardi kilometara.

Lanisrana 2004. godine, Rossetta je na svome putu u duboki svemir morala dva puta obići Zemlju, a Mars jednom, kako bi dobila dodatno ubrzanje putem tzv. "gravitacijske praćke". Treći, ujedno i posljednji ophod oko Zemlje, zakazan je za studeni iduće godine. Osim toga, sonda će u lipnju 2010. godine proletjeti i u blizini asteroida Lutetia.

Nakon što dođe do Steinsa, Rossetta će se naći na udaljenosti od Sunca dvostruko većoj od Zemljine. Sam susret zbiti će se unutar asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Sonda će pritom proletjeti na udaljenosti od oko 800 km od asteroida.

Za asteroide se vjeruje kako sadržavaju materijal iz doba stvaranja Sunčevog sustava otprije 4.5 milijardi godina. Promatrano sa Zemlje, Steins je sačinjen uglavnom od silikata i bazalta, materijala koje je moguće pronaći na Zemlji. Međutim, znanstvenici vjeruju kako je riječ o relativno rijetkom tipu asteroida. Stoga će Rossetta detljnije proučiti njegov sastav, rotaciju i utjecaj visokoenergetski nabijenih čestica solarnog vjetra na njega.

Izvor: Space.com

NASA je objavila novi video kojim želi dočarati kako će izgledati povratak na Mjesec tijekom narednog desetlijeća, kada zaživi projekt Constellation.

Navedeni video možete vidjeti ispod.



Izvor: NASA