Nakon što je krajem prošlog tjedna raketoplan Atlantis napustio Međunarodnu svemirsku postaju, isto to je jutros učinila i ruska kapsula klase Sojuz, noseći na Zemlju prvog europskog zapovjednika ISS-a, Belgijanca Franka DeWinnea, Rusa Romana Romanenka i Kanađanina Boba Thirska. Trenutni broj članova postaje je sveden na tek dva člana: Amerikanca Jeffa Williamsa i Rusa Maksima Surajeva.

Njih su trojica na ISS-u provela šest mjeseci, vršeći razne eksperimente i održavajući ISS. Tijekom njihova boravka u svemiru ISS je proširen ruskim modulom imena Poisk, a nadograđen je i japanski modul Kibo. Čak su tri američka raketoplana posjetila ISS u to vrijeme, opskrbljujući postaju novom opremom i instrumentima prije svog umirovljenja. Prema Thirsku, vrhunac njihove zahtjevne misije bio je dolazak novog japanskog teretnog broda klase HTV, ne ostavljajući posadi niti trenutka predaha između čestih posjeta sa Zemlje.

Slijetanje Sojuza sa trojicom astronauta očekuje se tijekom sljedećih nekoliko minuta.

Kasnije dodano:

Sojuz je sletio u Kazahstan. Sva tri člana posade osjećaju se dobro. Trenutno su na putu za Moskvu.

JAXA je u subotu rano ujutro lansirala raketu H-2A iz lansirnog kompleksa Jošinobu, noseći neimenovani teret u orbitu. Pretpostavlja se kako je riječ o 500 milijuna dolara vrijednom špijunskom satelitu, ukupno petom kojeg Japan do sada ima u orbiti.

Japan je unazad nekoliko godina značajno unaprijedio svoje vojne satelite nakon što je Sjeverna Koreja 1998. lansirala projektil iznad japanskog teritorija. Zabrinuti zbog svojih ratobornih susjeda, Japanci su odlučili podići stupanj borbene gotovosti svojih snaga upotpunjujući ih vrhunskim špijunskim satelitima koji će iz orbite pažljivo motriti što Koreanci rade.

Bangladeški ministar Pošte i i telekomunikacija, Razi UddinAhmed Raju, objavio je na jučerašnjoj novinskoj konferenciji kako Bangladeš planira uskoro lansirati telekomunikacijski satelit u orbitu. Ministarstvo kojem je na čelu već je u pregovorima sa Njemačkom, Kinom i Rusijom o tehničkoj i tehnološkoj potpori ovom pothvatu.

Bangladeš će ovime ući u sve veći klub azijskih zemalja koje imaju vlastite satelite u orbiti, a čiji su neprikosnoveni lideri Kina i Indija.

Unatoč ovom hvalevrijednom poduhvatu, nije zgorega napomenuti kako je Bangladeš jedna od najsiromašnijih, najnapučenijih i najkorumpiranijih zemalja svijeta sa izrazito nestabilnom političkom situacijom. U ovoj zemlji sa blizu 160 milijuna stanovnika njih dvije trećine se bavi poljoprivredom, a tek tri milijuna radi u industriji.

Danas će započeti posljednje provjere posade Sojuz TMA-17 pred let ka Međunarodnoj svemirskoj postaji, koji je na rasporedu za 21. prosinac ove godine. Posadu čine Rus Oleg Kotov, Amerikanac Timothy Creamer, te Japanac Soiči Noguči.

Dvodnevni testovi obuhvaćaju provjeru spremnosti posade za let u svemir u vidu medicinskih pregleda, testiranja na simulatorima ruskog segmenta ISS-a, te testiranja na simulatorima letjelice Sojuz.

TMA-17 biti će stotinu i četvrti let letjelice Sojuz od lansiranja Sojuza 1 1967. godine. Prvi je Sojuzov let ujedno bio i posljednji za kozmonauta Vladimira Komarova, koji je tom prilikom poginuo jer se prilikom spuštanja nije otvorio padobran koji je trebao usporiti letjelicu prije prizemljenja.

Letjelica Sojuz će nakon spajanja sa ISS-om i ostati ondje kao sredstvo za evakuaciju posade u slučaju nesreće.

Raketoplan Atlantis, koji se u svemiru nalazi od 16. studenog, odvojio se jučer od Međunarodne svemirske postaje, nakon čega je pažljivo obišao ISS kako bi astronauti u raketoplanu detaljno pregledali stanje postaje i uočili eventualne nedostatke. Nakon pregleda ISS-a ostatak dana su posvetili temeljitom pregledu Atlantisova toplinskog štita pomoću robotske ruke koja se nalazi u teretnom prostoru raketoplana. Preliminarni podaci pokazali su da je sa štitom sve u redu, pa posada Atlantisa sa nestrpljenjem čeka sutrašnji povratak kući.

Nakon nekoliko godina nagađanja među astronomskom zajednicom, NASA-ina sonda STEREO konačno je potvrdila: na našem Suncu postoje pravi tsunamiji plazme.

Prvi puta su uočeni još 1997. sondom SOHO, no tada, kao i kasnijim promatranjima, smatralo se kako je riječ o optičkoj varci. Jednom prilikom plazmeni val je bio visok kao promjer Zemlje (12 753 km) i širok milijune kilometara, no ni to nije bilo dovoljno da uvjeri astronome da se na našem Suncu događaju ovakvi fenomeni.

Cilj misije STEREO, a koja se sastoji od dvije identične letjelice u Zemljinoj orbiti, jest proučavanje Sunca i promjena na njemu, a ovo je jedno od najvećih otkrića od lansiranja 2006. Snimke iz veljače ove godine jasno pokazuju golemi val vrele plazme koji juri Sunčevom površinom, a koji je nastao nakon erupcije jedne od pjega na površini Sunca. Sam je val bio visok čak 100.000 km i kretao se brzinom od 250 kilometara u sekundi.

Fenomeni ovakve vrste na Suncu ne predstavljaju izravnu prijetnju našem planetu, no pružit će odličan izvor podataka o vremenskim prilikama na Suncu i nižim dijelovima njegove atmosfere.