Jutros je počeo postupak premještanja space shuttlea Discovery iz njegovog hangara u Kennedy Space Centru do lansirne rampe 39A, a u sklopu priprema za novi misiju, kodnog imena STS-120, čiji je početak planiran za 23. listopada. Svoj put prema lansirnoj rampi Discovery je započeo u 6:47h ujutro prema lokalnom vremenu, a njegov dolazak na lansirnu rampu očekuje se između 12:30h i 1:00h popodne.

Na lansirnoj rampi već ga čeka teret za ukrcaj. Riječ je o spremniku koji u sebi sadrži modul Harmony, a kojega posada STS-120 ima zadatak dopremiti na Međunarodnu svemirsku postaju.

Vijest komentirajte na forumu.

Nakon dugotrajnih priprema, u četvrtak ujutro napokon je lanisrana NASA-ina sonda Dawn, koja ima zadatak istražiti Ceresa i Vestu, dva najveća asteroida u Sunčevom sustavu. Lansiranje je obavljeno u 7:34h po lokalnom vremenu iz Cape Caneveral Air Force Station kompleksa u Cape Caneveralu.

"Prema mojem mišljenju, idemo istražiti neke od posljednjih neistraženih svjetova u Sunčevom sustavu", izjavio je Marc Rayman, direktor Dawn misije. Misija navedene sonde trajati će punih osam godina i u tom će razdoblju prevaliti 4.9 milijardi kilometara. Sama sonda teži 1 212 kilograma, a u orbitu kamenite Veste trebala bi boraviti od kolovoza 2011. do svibnja 2012. godine, dok bi ledeni Ceres trebala posjetiti u veljači 2015. godine. Sama Vesta ima promjer od 530 kilometara, dok Ceres ima promjer od 942 kilometra, te je sferičnog oblika pa ga mnogi ubrajaju u tzv. planetoide. Znanstvenici se nadaju kako će istraživanjem Ceresa i veste dobiti nove odgovore na pitanja o postanku Sunčevog sustava.

Dawn je opremljen optičkom kamerom, detketorom gama i neutronskog zračenja, kao i spektrometrom, Navedeni sustavi biti će testirani za vrijeme preleta u blizni Marsa tijekom 2009. godine. Kako bi navedeni sustavi mogli dobiti adekvatnu količinu enegrgije, sonda je opremljena najmoćnijim solarnim pločama ikada lansiranima u duboki svemir, a koje će proizvoditi preko 10KWh električne energije. Osim toga, Dawn je opremljen i sa tri ionska motora. Sa zalihom od 425 kg plemenitog plina ksenona, koji će joj omogućiti složene manevre oko Veste i Ceresa, a za što bi inače bile potrebne ogromne količine klasičnog raketnog goriva. "Za ionski sam pogon prvi put čuo u jednoj epizodi Star Treka", izjavio je Ryman, dodavši pritom kako su ionski motori korišteni i U Star Wars franšizi, a kako bi pokretali TIE lovce.

Vijest komentirajte na forumu.

Pratite događaje na nebu, jer će se na njemu uskoro pojaviti supernova*. Eta Carinae, nama relativno bliska zvijezda (7.500 svjetlosnih godina udaljena od Zemlje), uskoro će se pretvoriti u supernovu i obasjati naše nebo. Eksplozija Eta Carinae bit će spektakularna: njena se masa procjenjuje na 100-150 puta mase našeg Sunca, pa će svjetlost koja će pritom nastati biti intenzivna kao svjetlost punog Mjeseca. To znači da će biti vidljiva i tijekom dana, te da ćete usred noći moći čitati knjigu pod njenom svjetlošću.

Kad će "kresnuti"? E, tu se mišljenja razilaze. Većina astronoma smatra kako Eta Carinae mora proći kroz još jednu, završnu fazu na putu da postane supernova (tzv. Wolf-Rayetova zvijezda). Drugi astronomi misle da je Eta Carinae ovaj stadij već prošla, te da je spremna za kozmičku inačicu hrkljuša. Prema potonjima, eksplodirati može već sutra, ili pak u idućih 100.000 godina. U kozmičkim mjerilima to je ionako tek treptaj oka.

*Supernova je eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Sufiks "-nova" dolazi od latinske riječi za "nov", jer se antičkim astronomima koji nisu imali teleskop činilo da svjedoče rađanju nove zvijezde. Prvu od njih spomenuo je grčki astronom Hiparh (190—120. pr.Kr.).

Supernove se ne pojavljuju često; samo jedna na stotinu zvijezda sposobna je eksplodirati kao supernova.

Krajem Hladnoga rata završilo je žestoko suparništvo između SSSR-a i SAD-a u svemiru, nakon čega su se strasti smirile, a suparnici se okrenuli suradnji. A onda je iznenada Kina lansirala svog prvog čovjeka u svemir i pokrenula novu utrku, ovog puta smještenu u Aziji.



"Zašto bi nama itko solio pamet?" - zapitaše se u Sjevernoj Koreji i lansiraše 1998. projektil preko Japana. Japan je promptno reagirao i bacio se na projektiranje i lansiranje mreže špijunskih satelita vrijednosti nekoliko milijardi dolara. Uspjehe kontinentalnih susjeda još su neki shvatili kao izazov nacionalnom ponosu: Indija priprema dvije misije na Mjesec, dok Pakistan razvija nove interkontinentalne projektile.

Iako Južna Koreja, Malezija i Tajvan imaju satelite u orbiti, oni su ipak tek u trećem startnom redu, iza zemalja navedenih u prethodnim pasusima. Sjeverna Koreja tvrdi da su još 1998. lansirali balistički projektil koji je tijekom leta emitirao poruke dragog vođe Kim Jong Ila, ali ova tvrdnja nikad nije potkrijepljena dokazima. Na čelu je, dakako, Kina, koja je do sada jedina lansirala čovjeka u orbitu. Japan je, unatoč tehnološkoj superiornosti i financijskoj moći daleko od samostalnog lansiranja čovjeka u svemir, no čini se da to neće niti pokušati u dogledno vrijeme.



Kina, Japan i Indija su jedine azijske zemlje koje su lansirale vlastite rakete u svemir, dok Pakistan i Sjeverna Koreja posjeduju snažne projektile namijenjene obrani zemlje. Južna Koreja ne želi više biti po strani, pa uz rusku pomoć grade lansirni kompleks s kojeg će sljedeće godine poslati prvi satelit u orbitu.

U Aziji ovih dana zbilja nije dosadno...

Današnje lansiranje rakete-nosača Dnjepr iz Bajkonura odgođeno je za mjesec dana, javljaju ruski mediji. Dnjepr je trebao u svemir ponijeti nekoliko manjih satelita za Egipat, Saudijsku Arabiju i ruske tvrtke. Dnjepr je zapravo izmijenjeni interkontinentalni projektil, kojeg Roskosmos sada želi koristiti kao nosača manjih komercijalnih satelita u orbitu. Današnja odgoda druga je za ovu raketu: prvo lansiranje Dnjepra bilo je zakazano još za srpanj prošle godine, no otkazano je nakon što su otkrivene greške na prvom stupnju rakete.

Na današnji dan prije 39 godina, 27.3.1968. poginuo je Jurij Gagarin, prvi čovjek u svemiru.

Nesreća se dogodila prilikom rutinskog leta vojnim zrakoplovom MiG-15, a uzroci do dan-danas nisu rasvijetljeni. Prema Alekseju Leonovu, nesreća se dogodila kad je drugi vojni zrakoplov, Su-15, probio zvučni zid na samo desetak metara od Gagarinova MiG-a, uzrokujući da se potonji počne nekontrolirano vrtjeti i sruši na zemlju. Prema istragi koja je provedena 1986., Gagarinov se aparat srušio zbog turbulencije izazvane prolaskom zrakoplova Su-11, što je uz loše vremense uvjete koji su vladali tog dana doprinijelo nesreći.

Dakako, ne treba isključiti niti teorije zavjere, koje tvrde da je "svemirskog Kolumba" ubio KGB.