NASA je nedavno objavila fotografije na kojima je jasno vidljivo kako ogromna količina magnetiziranog plina izbačenog iz Sunčeve korone trga rep kometa Encke. Navedeni događaj zibo se 20. travnja, a zabilježili su na NASA-ini STEREO (Solar Terrestrial Relations Observatory) sateliti. Naime, rep kometa Encke, koji kruži oko Sunca u blizini Merkurove orbite, našavši se pod snažnim udarom sa Sunca snažno je zasvijetljio i potom je otrgnut od glave kometa.

"Ostali smo zapanjeni vidjevši navedene slike. Ovo je prvi put da vidimo sudar između koronalnog izboja i kometa, a odvajanje repa bio je šlag na torti", izjavio je Angelos Vourlidas iz Naval Research Laboratory.

Kometi su najčešće građeni od leda i ostataka ostalih iz doba stvaranja Sunčevog sustava. Uglavnom se nalaze u udaljenim, vanjskim dijelobima Sunčevog sustava, i zahvaljujući gravitacijskim silama planeta ili drugih nebeskih tijela često bivaju povučeni u unutarnje dijelove Sunčevog sustava. Pod utjecaajem Sunčeve topline potom dolazi do ispravanja plina i vodene pare, a pto dovodi do staranja repa kometa.

S druge strane, koronalni izboji snažne su erupcije na Suncu, tijekom kojih u svemir biva izbačeno nekoliko milijardi tona plina, brzinom od 100 do 3000 km u sekundi. Navedeni izboji mogu izazvati geomagnetske oluje u Zemljinoj atmosferi, a koje su u stanju ometati satelitske i radijske komunikacije, a ponekad čak i onesposobiti satelite.

Vijest možete komentirati na forumu.

04. listopada 1957. godine lansiran je Sputnjik-1 i čovjek je zakoračio u svemir. Prigodom 50. godišnjice lansiranja u Tehničkom muzeju u Zagrebu će se održati niz predavanja.

Predavanja se održavaju u kinodvorani Tehničkog muzeja, a ulaz je slobodan. Ipak, zbog ograničenog broja sjedala, za ulaz će biti potrebne ulaznice koje se podižu na blagajni Tehničkog muzeja tokom radnog vremena (9-17 sati).

Srijeda, 3. listopada
7.30 - 18.30 Damir Lozovina: Astronautika sutra?
19.00 - 20.00 Mladen Martinis: Tajna nevidljivog svemira
20.30 - 21.30 Goran Hudec: Herman Potočnik Noordung i svemir

Četvrtak, 4. listopada
17.30 - 18.30 Multimedijski podsjetnik: Stari dobri dani astronautike
(komentar: Damir Lozovina)
19.00 - 20.00 Ante Radonić: Rakete i sateliti
20.30 - 21.30 Ante Radonić: Svemirski brodovi

Petak, 5. listopada
17.30 - 18.30 Ogren Variola: 50 godina svemirskih letova -
Desetak najzanimljivijih letova
19.00 - 20.00 Ante Radonić: Letovi do planeta
20.30 - 21.30 Ante Radonić: Do Plutona i dalje

Izvor: NOSF.

Međunarodna ekipa znanstvenika otkrila je kako Neptun, inače jedno od najhladnijih tijela u Sunčevom sustavu, ima toplo područje, relativno govoreći. Naime, izašlo je na vidjelo kako je Neptunov južni pol izložen Sunčevoj svijetlosti već oko 40 godina, pa je navedeno područje oko 18º C nego ostala područja planeta, a što i nije previše za planet čija se temperatura vrti u području blizu apsolutne nule.

Sam Neptun od Sunca je udaljen 2.8 milijardi kilometara, dok jedna godina na Neptunu traje 165 zemaljskih godina. Budući da se nalazi na velikoj udaljenosti od Sunca, Neptun prima samo 900-ti dio sunčeve topline i svijetlosti koji prima Zemlja, no i takva mala vrijednost ima značajan utjecaj na planet.

Rezultati istraživanja provedenog u suradnji francuskog CNRS-a (Centre national de la recherche scientifique) i ESO-a (European Southern Observatoy) objavljeni su na konferenciji za novinare u prošli utorak. Pritom je za istraživanje korišten ESO-v teleskop smješten u Čileu. "Neptunov južni pol trenutno je okrenut ka suncu, baš kao što je i Zemljin južni pol okrenut prema suncu tijekom ljeta na južnoj hemisferi. Na Neptunu anktartičko ljeto traje, umjesto nekoliko mjesec, punih 40 godina, i veliki priljev sunčeve energije u tom razdoblju može dovesti do velikih temperaturnih razlika između stalno obasjanih područja i onih sa izmjenama dana i noći", otkrio je voditelj istraživanja Glen Orton.

Dugotrajna izloženost Sunčevoj svijetlosti otapa zaleđeni metan koji se nalazi u atmosferi planeta pa navedeni prelazi u plin. Tako je iznad južnog pola koncentracija metana čak osam puta veća negoli u drugim dijelovima Neptunove atmosfere. Ovime je objašnjena dotadašnja nedoumica oko nejednolike raspodjele metana u Neptunovoj stratosferi.

Vijest možete komentirati na forumu.

Sin nekadašnjeg NASA-inog astronauta bit će slijedeći komercijalni putnik u posjetu ISS-u (Međunarodnoj svemirskoj postaji), objavila je kompanija za svemirski turizam Space Adventures. Richard Garriott, predsjednik sjevernoameričkog odjela tvrtke za računalne igre NCSoft, poletjet će za ISS u listopadu 2008. godine.

Garriott je sin Owena K. Garriotta, koji je bio u dvije misije za programe Skylab i Space Shuttle. Richard Garriott bit će prvi sin NASA-inog astronauta koji će također letjeti u svemiru; sin jednog ruskog kozmonauta otići će u svemir ranije slijedeće godine.

Garriott planira posvetiti većinu svoga leta znanstvenim eksperimentima, a tvrtka ExtremoZyme, koju je osnovao njegov otac, već planira sponzorirati dio istraživanja na tom letu. Garriott će biti šesti komercijalni putnik u posjetu ISS-u.

Detaljnije o vijesti pročitajte u objavi Space Adventuresa, a za više informacija o njegovom letu posjetite Richardov website. Vijest možete komentirati na forumu.

NASA-in rover Opportunity trenutno se spušta niz 800 metara širok krater Victoria. Prvo stajalište mu je ogoljena stijena. Iako oprezno balansira, Opportunity uspijeva robotskom rukom i alatima doprijeti do kamenja kako bi ih proučio.

Kontrolori su naložili Opportunityju da izvede nekoliko dodatnih sigurnosnih provjera, pošto prelazi kosinu od 25 stupnjeva, te bi ga predaleko pružanje robotske ruke moglo destabilizirati. Rover se spustio 2.25 metara do stijene i sigurnog dohvata, što je treća vožnja otkako je ušao u krater 13. rujna.

NASA pažljivo prati roverove kretnje, pošto je kut od 25 stupnjeva najstrmiji put koji će Opportunity prijeći. Ukoliko bude sreće, rover će uspješno i izaći iz kratera. Istraživači se nadaju kako će rover pronaći starije stijene, izložene napadima asteroida daleko u prošlosti Marsa, a koje će ispričati dio njegove povijesti.

Vijest možete komentirati na forumu.

Nakon što je prije dvije godine u okviru Star Trek Centra zaživjela ideja o izgradnji dijela posvećenog istraživanju svemira, s posebnim naglaskom na svemirske misije kroz proteklih pola stoljeća, navedeni odjeljak ubrzo je prerastao u samostalni site, čiju premijeru danas imate prilike vidjeti. Ovdje posebice moramo istaknuti doprinos urednika ovog sitea, Marka Lubara, našeg popularnog Africe, bez kojega bi ovaj projekt bilo jako teško ostvariti.

Site trenutno broji 168 članaka, a kao posebnu poslasticu valja navesti u potpunosti obrađene sve američke i sovjetske misije iz doba svemirske utrke. Neke od kategorija još uvijek nisu dovršene pa vas pozivamo da se pridružite u izgradnji stranice.

Vijest komentirajte na forumu.