Kina će lansirati svoju treću svemirsku misiju sa ljudskom posadom negdje nakon završetka Olimpijade u Pekingu, dakle krajem kolovoza 2008., javljaju novine China Daily, citirajući Panga Zhihaoa, dužnosnika kineske Akademije svemirskih tehnologija. U misiji će sudjelovati tri astronauta, a jedan od ciljeva je izvesti prvu kinesku svemirsku šetnju.

Također ovog utorka, kineski mediji su javili i da je prva kineska lunarna sonda Chang'e (nazvana po božici Mjeseca iz kineske mitologije) okrenula svoju odašiljačku antenu prema Zemlji te da će krajem ovog mjeseca početi slati podatke. Državna novinska agencija Xinhua je javila da je sonda do sada prošla orbitu Mjeseca 158 puta, na visini od 198 kilometara iznad njegove površine. Ta sonda, lansirana krajem listopada ove godine, će početkom iduće godine završiti svoj zadatak snimanja kompletne Mjesečeve površine.

Inače, Kina je 2003. postala treća zemlja na svijetu (nakon Rusije i SAD-a) koja je vlastitim sredstvima lansirala čovjeka u svemir. Najavljena je i dugotrajnija prisutnost u svemiru - planira se dovršiti pogonska raketa Long March 5 kojom će se oko 2013. početi lansirati u orbitu 25-tonske komponente kineske svemirske stanice.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se odobrava početak radova na izgradnji novog kozmodroma smještenog na području Ruske Federacije, a kako bi se smanjila ovisnost o kozmodromu Bajkonur smještenom na području Kazahstana. Infmormaciju o početku radova objavio je zamjenik premijera Sergej Ivanov na koferenciji za novinare održanoj srijedu, 21. studenog.

Kozmodrom će biti izgrađen u regiji Amur, smještenoj na ruskom krajnjem istoku, a služiti će za ljudske i robotske misije, izvjestio je Ivanov. Ivanov je otkrio kako će kozmodrom nositi ime Vostochny, odnosno Istočni. Studija izvedivosti biti će dovršena 2010. godine, kada bi se trebala znati točna lokacija budućeg kozmodroma. Izgradnja novog lansirnog kompleksa planira se u razdoblju od 2010. do 2018. godine, kada se i planira prvo lansiranje.

Istovremeno, Rusija ne planira napustiti Bajkonur, kojega iznajmljuje od Kazahstana. Podsjetimo, dotični kozmodrom Rusija trenutno koristi sa lansiranje svih misija s ljudskom posadom, kao i svih misija dopreme tereta na Međunarodnu svemirsku postaju. Osim toga, odatle se obavlja i većina lansiranja ruskih geostacionarnih satelita. "Izgradti ćemo novi kozmodrom, no on će isprva biti korišten zajedno s Bajkonurom", otkrio je ravnatelj Ruske svemirske agencije (Roskosmos) Anatolij Perminov na službenom siteu Roskosmosa.

Valja napomenuti kako se Rusija, uz Bajkonur, trenutno koristi i kozmodromom Plesetsk, smještenom u sjeverenom dijelu Rusije. Konačno, u suradnji sa Europskom svemirskom agencijom (ESA), planira se lansiranje ruskih svemirskih brodova klasa Soyuz i Proton i sa kozmodroma Kourou u vlasnišvu ESA-e, a koji se nalazi u Francuskoj Gvajani.

Sonda Kaguya japanske svemirske agencije JAXA, koja trenutno obavlja najopširnije istraživanje Mjeseca nakon NASA-inih misija Apollo, je uspješno snimila izlazak Zemlje i to digitalnom kamerom visoke definicije. Na slikama se vide Australija i Antarktika, te Mjesečevi krateri. Sonda je snimila taj niz slika putujući stotinjak kilometara iznad Mjesečeve površine.

JAXA planira započeti glavni dio studije Mjeseca sredinom prosinca, uključujući i mjerenje lunarnog gravitacijskog polja, rekao je glasnogovornik agencije Akinori Hashimoto. Usput, cilj japanskih svemirskih operacija je poslati čovjeka na mjesec do 2020. godine.

Kompletan izlazak Zemlje možete pogledati ovdje.

Izvor: Yahoo! News

Njemačka vlada odlučila je samostalno sagraditi vlastitu lunarnu sondu, objavio je direktor njemačke svemirske agencije Johann-Dietrich Woerner. Navedena sonda, koja će u sebi sadržavati njemačku tehnologiju nositi će ime Lunar Exploration Orbiter, a koštati će 350 milijuna EUR.

Woerner je navedeno otkrio na konferenciji za novinare tijekom međunarodne konferencije o istraživanju svemira. LEO bi trebao u sebi sadržavati iznimno napredne radare, uređaje za mjerenje gravitacijie i sl., a mogao bi biti lansiran tijekom 2012. godine. Pritom bi sonda orbitirala na oko 50 km iznad Mjesečeve površine. Iako LEO još uvijek nije dobio zeleno svijetlo, Woerner je naglasio kako projekt podržava njemački ministar gospodarstva Peter Hintze, koji se također pojavio na koneferenciji kako bi dao svoju potporu.

Navedeni će projekt zasigurno ostaviti pomalo gorak okus u ESA-i koja ima roblema sa pribavljanjem financijskih sredstva. Podsjetimo, Njemačka, kao članica ESA-e, na drugome je mjestu po financijskim doprinosima ESA-i, odmah iza Francuske. Međutim, Woerner je istaknuo kako projekt LEO neće utjecati na količinu novca koji ESA prima od NJemačke. "Izvori financiranja su različiti", rekao je Woerner, ne zaboravivši pritom napomenuti kako Njemačka u relativnom iznosu ionako daje više za ESA-u negoli drugi europski partneri.

ESA-ina svemirska sonda Mars Express počela je proučavati područje Medusae Fossae Formation (MFF), a koje se nelazi u blizini Marsovog ekvatora. Navedena Marsova regija poprilična je zagonetka za znanstvenike jer unutar nje postoje područja koje je nemoguće skenirati određenim radarskim frekvencijama.

Naime, naslage u dotičnom području apsorbiraju sve radarske valne dužine na dubini između 3.5 i 12.6 cm. Stoga je Mars Expres opremljen sa Mars Advanced Radar for Subsurface and Ionospheric Sounding (MARSIS) koji operira na dubinama od 50 pa sve do preko 100 metara. To znači da su se valovi MARSIS radara u stanju probiti se kroz MFF-ove naslage i odbiti od stijena na većoj dubini, stvarajući time radarski prikaz podzemlja.

"Nismo znali koliko su usitinu debele MFF naslage. Novi podaci ukazuju kako su MFF-ove naslage duboke preko 2.5 km na nekim mjestima gdje je MARSIS prešao preko njih", otkrio je voditelj istraživanja Thomas Watters. Znanstvenici još uvijek dvoje o porijeklu MFF naslaga. Neki smatraju da je riječ o naslagama vulkanskog pepela, drugi da jer riječ o erodiranom materijalu kojega je nanio vjetar, dok treći polaze od pretpostavke kako se radi o naslagama leda nastalima uslijed promjene nagiba planeta, a što je uzrokovalo hlađenje područja uz ekvator.

Međutim, MARSIS je ukazao kako je riječ o uglavnom pjeskovitom, rasutom materijalu. Ipak, znanstvenici se i dalje pitaju kako je moguće da vjetar nanese nekoliko kilometara debele naslage, koje, k tome, nisu zbijene pod vlastitim teretom.

Ekipa s popularnog domaćeg podcasta eMisija u svome je jubilarnom, 20. podcastu, našla malo vremena i za Svemir.org, na čemu im najdublje zahvaljujemo. Osim toga, novom podcastu voditeljski dvojac pozabavio se, između ostalog, i "krpicama za Halloween", "auto joystikom" te "Leopardom u drugoj džungli".

Navedeni podcast možete skinuti u MP4 (79.11MB) i Flash(31MB) formatima.