Međunarodna godina astronomije 2009. (MGA2009) slavi Galilejevu prvu astronomsku upotrebu teleskopa – značajan događaj kojim je započelo 400 godina astronomskih otkrića i potaknuo znanstvenu revoluciju koja je duboko utjecala na pogled na svijet. Danas teleskopi na zemlji i u svemiru istražuju Svemir, 24 sata na dan, na svim valnim dužinama svjetlosti. Predsjednica Međunarodnog Astronomskog Saveza (MAS) Catherine Cesarsky kaže: «Međunarodna Godina Astronomije 2009. daje svim narodima priliku sudjelovati u ovoj tekućoj uzbudljivoj znanstvenoj i tehnološkoj revoluciji.»

MGA2009 istaknuti će globalnu suradnju u svrsi mira – potraga za našim kozmičkim porijeklom i zajedničkim nasljeđem koji spaja sve ljude na planeti Zemlji. Kroz nekoliko milenija astronomi radili su zajedno bezobzira na granice bile one zemljopisne, spolne, starosne, kulturne ili rasne, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih Naroda. U tom smislu, astronomija je klasičan primjer kako znanost može pridonijeti unapređenju međunarodne suradnje.

Na Generalnoj skupštini MAS-a 23. srpnja 2003. u Sydneyu (Australija), MAS je jednoglasno podržao rezoluciju za proglašavanje 2009. Međunarodnom godinom astronomije. Temeljeći se na talijanskoj inicijativi, UNESCO-vo generalno vijeće je na svojoj 33. sjednici preporučilo da Generalna Skupština UN-a na usvoji rezoluciju za proglašavanje 2009. Međunarodnom godinom astronomije. 20. prosinca 2007. godine MGA2009 proglašena je na 62. Generalnoj Skupštini Ujedinjenih Naroda u Parizu. UN je imenovao UNESCO kao vodeću organizaciju za MGA2009. MAS će funkcionirati kao pomažuće tijelo u MGA2009.

MGA2009 je, prije svega, aktivnost za stanovnike Zemlje. Njezin cilj je prenijeti uzbuđenje osobnog otkrića, zadovoljstvo dijeljenja temeljnog znanja o svemiru i našeg mjesta u njemu, te zasluge znanstvenih metoda. Astronomija je neprocjenjiv izvor inspiracije za čovječanstvo. Za sada je 99 država i 14 organizacija odlučilo učestvovati u MGA2009 – mreža predanih komunikatora i edukatora bez presedana u astronomiji.

Za više informacija o Međunarodnoj Godini Astronomije 2009 posjetite stranicu Astronomy2009.org.

O asterodiu koji bi mogao udariti u Mars saznali smo nekoliko novih informacija. Astronomi prate putanju asteroida širine otprilike 50 metara. Misle da će asteroid proći unutar 30 000 kilometara od Marsa u 6 sati 30. siječnja 2008. godine.

No najzanimljivije je to što se vjerojatnost udara povećala sa 1:75 na 1:25 što je otprilike 4%. To je naravno vrlo velik postotak kada se radi o udarima asteroida.

"Trenutno je asteroid 2007 WD5 na pola puta između Zemlje i Marsa i približava se Marsu brzinom od 27 900 km/h“ rekao je Don Yeomans, voditelj Near Earth Object Officea. „Tijekom sljedećih nekoliko tjedana, nadamo se da ćemo prikupiti više informacija kako bi sa više preciznosti odredili putanju asteroida.“

NASA pronalazi i prati asteroide i komete koji prolaze blizu Zemlje. The Near Earth Object Observation Program, zvan i Spaceguard pokušava što točnije odrediti ako je neki od objekata potencijalna opasnost za našu planetu.

Sretan i blagoslovljen Božić i sve najbolje u novoj 2008. godini želi vam uredništvo i osoblje Svemira.org.

Asteroid kojega su znanstvenici otkrili tijekom prošlog mjeseca, a nalazi se na pola puta između Zemlje i Marsa, mogao bi udariti u Crveni planet. Naime, postoji vjerojatnost 1:75 kako će asteroid kodnog imena 2007 WD5 30. siječnja 2008. doživjeti koliziju sa Marsom.

"Riječ je o iznimno neouobičajenoj vjerojatnosti. U praćenju opasnih asteroida najčešće radimo s puno manjim vrijednostima. Očekujemo kako će se vjerojatnost ponovno spanjiti početkom siječnja kada dobijemo nove rezultate promatranja orbite asteroida", izjavio je astronom Steve Chelsey, inače sudionik NEO projekta u sklopu NASA-inog Jet Propulsion Laboratoryja.

Zanimljivo je napomenuti kako je dotični asteroid slične veličine kao i objekt koji je tijekom 1908. godine eksplodirao u Tunguskoj regiji u Sibiru i pritom oslobodio energiju od oko 15 megatona. Ukoliko asteroid udari u Mars, pasti će u području ekvatora, u blizini rovera Opportunity, koji istražuje površinu Marsa još od 2004. godine. Nasreću, robot nije u opasnosti jer se nalazi izvan neposredne zone udara.

Ovdje je zanimljivo napomenuti kako astronomi još uvijek nisu imali prilike svjedočiti udaru asteroida u čvrsti planet, sateliti ili planetoid, već samo u plinovite divove. Najpoznatiji takav sudar jest onaj dijelova kometa Shoemaker-Levy 9, koji su udarili u Jupiter tijekom 1994. godine.

NASA je jučer objavila ime lunarnog modula nove generacije. Novi modul, koji je do sada bio poznat pod nazivom Lunar Surface Access Module (LSAM) od sada će nositi ime Altair.

"To je ime koje su odabrali. Sada ga možemo prestati zvati LSAM ili nekim drugim ezoteričnim imenima", izjavio je Jeff Hanley, voditelj Constellation Programa. Hanley je ime modula otkrio tijekom susreta predstavnika aeronautičke industrije u Johnson Space Centru.

Inače, sama riječ altair potječe iz arapskog jezika, a znači "leteći". Osim novog NASA-inog modula, ime Altair nosi i zvijezda Altair, smještena u zviježđu Vodenjaka. Riječ je o zvijezdi udaljenoj 16,7 svijetlosnih godina od Zemlje, magnitude 0,77, što ju čini dvanaestom najsvijetlijom zvijezdom na nebu. Isto tako, naziv Altair nosilo je i prvo osobno računalo.

Prema trenutnim planovima, Altair bi se na površinu Mjeseca trebao spustiti prije 2020. godine. Pritom će moći prevesti četiri astronauta odjednom, a poslužiti će i kao okosnica za izgradnju stalne baze na Mjesecu.

Na kraju, valja spomenuti kako je Altairov logo, ali i one Constellationa, Oriona i Aresa, dizajnirao poznati Star Trek dizajner Michael Okuda.

Poput nekih azijskih susjeda i Južna Koreja želi krenuti u svemirsku avanturu te je najavila ambiciozni program slanja sonde oko Mjeseca 2020. godine. Aluniranje je planirano pet godina nakon toga.

"Južna Koreja će poslati sondu u orbitu oko Mjeseca 2020. i jednu drugu koja će sletjeti na Mjesec 2025. godine", rekao je glasnogovornik korejskog ministarstva znanosti.

Južna Koreja bi do 2017. trebala dovršiti razvoj rakete tipa KSLV-II, što bi trebalo stajati 2,4 milijarde eura. Prije završetka tog programa, razvit će manju raketu tipa KSLV-I koja bi trebala biti u upotrebi da kraja sljedeće godine, preciziralo je ministarstvo.

Južna Koreja namjerava također upotrijebiti svoje rakete za stavljanje u orbitu, svake tri ili četiri godine, satelita od 100 kilograma i manjih satelita od 10 kilograma svake godine.

Prvi južnokorejski svemirski centar, Svemirski centar u Narou, na jugu poluotoka, treba biti otvoren sljedeće godine.

Prvi južnokorejski astronaut će poletjeti u ruskoj raketi Sojuz u travnju na Međunarodnu svemirsku stanicu u kojoj treba ostati tjedan dana.