Članovi američkog Kongresa na čelu sa Suzanne Kosmas i Kenom Calvertom poslali su pismo predsjedniku Obami u kojem traže dodatna sredstva za letove u svemir sa ljudskom posadom. Pismo je potpisao ukupno 81 kongresmen, što prema Kosmas i Calvertu upućuje na snažnu potporu američkog naroda istraživanju svemira.

U samom pismu se traži dodatnih 3 milijarde dolara godišnje kako se ne bi ugrozilo dosadašnje američko vodstvo u istraživanju svemira, te osigurao daljnji doprinos NASA-e američkoj ekonomiji i nacionalnoj sigurnosti. "Ovo je pismo jasna i snažna poruka našem predsjedniku kako će Kongres i dalje zastupati i boriti se za američku prevlast u istraživanju svemira, a sve kako bi inspirirali današnje i buduće generacije da i dalje smišljaju nove tehnologije i unapređuju postojeće na dobrobit svih nas", kaže Kosmas. Na ovu se izjavu nadovezao Calvert: "naš je svemirski program već 50 godina katalizator za inovacije tehnološkog sektora, a svi NASA-ini projekti zapravo su izvor za tisuće radnih mjesta raznih gospodarskih grana, temeljem čega se u ekonomiji stvaraju milijuni dolara". U pismu se također apelira za produženje vijeka Međunarodne svemirske postaje barem do 2020. (planirani radni vijek je do 2016.), kako bi se maksimalno vratila uložena sredstva u izgradnji iste.

Inače, Kosmas i Calvert su usko povezani sa NASA-om. Oboje su dopredsjednici NASA-ina tzv. "House Action Teama", skupine čiji su članovi i demokratski i republikanski kongresnici, a čiji su prioriteti zastupanje NASA-inih interesa.

U subotu u 83. godini života preminuo je Konstantin Feoktistov, sovjetski kozmonaut i inžinjer. Kao jedan od najboljih sovjetskih inžinjera, sudjelovao je u razvoju gotovo svih letjelica sa ljudskom posadom bivšeg SSSR-a, od Sputnjika do Sojuza. Također je bio među dizajnerima rakete Progres, te svemirskih stanica Saljut i Mir. U svemir je poletio 1964. u sklopu misije Vashod 1, nakon čega se posvetio dizajniranju svemirskih letjelica. Iz svemirskog programa se povukao 1990., nakon čega je radio kao profesor na Moskovskom institutu za tehnologiju.

Jedan od Mjesečevih kratera nazvan je po njemu.

Jučerašnjim izlaskom u svemirsku šetnju dvojice astronauta završeni su planirani radovi na vanjskom dijelu Međunarodne svemirske postaje. Robert Satcher i Randy Bresnik proveli su pet i pol sati postavljajući razne nove dijelove na vanjski dio postaje, među kojima je i novi tank sa kisikom za zračnu komoru koju astronauti koriste za izlaske u svemir. Sama je operacija kasnila jer je Satcher imao problema sa svojim svemirskim odijelom. Naime, izlizao se ventil na vrećici za vodu iz koje astronaut pije tijekom boravka izvan stanice, pa je Satcheru i Resniku trebalo oko sat vremena da zamijene neispravni dio.

Ovo je ukupno treća i posljednja svemirska šetnja planirana za ovu misiju, te druga za Bresnika i Satchera. Završetak Atlantisove misije planiran je za četvrtak, a povratak na Zemlju očekuje se u petak.

Posadu Međunarodne svemirske postaje u nedjelju ujutro probudila je pjesma "Butterfly Kisses", posvećena astronautu Randyju Bresniku, koji je dan prije postao otac. Naime, njegova supruga Rebecca rodila je djevojčicu u noći sa subote na nedjelju u bolnici u Houstonu dok se njen suprug nalazio u svemiru. Bresnik je rođenje djeteta proslavio sa kolegama astronautima "pripalivši jednu slavljeničku" - dijeleći im žvakaće gume u obliku cigarete jer je pušenje na postaji zabranjeno.

Ovakav se slučaj dogodio i 2004., kad je na ISS-u boravio Michael Fincke. Fincke je tada pratio rođenje djeteta putem video-veze, a prvi put ju je uzeo u ruke tek četiri mjeseca poslije kad se vratio iz svemira.

Sinoć u 20:28 po srednjoeuropskom vremenu raketoplan Atlantis poletio je iz Cape Canaverala u svemir, noseći šest astronauta i rezervne dijelove za Međunarodnu svemirsku postaju. Riječ je o ukupno 129. letu NASA-inih raketoplana od njihovog predstavljanja 1981. godine, te ukupno petom ove godine. Za sljedeću godinu planirano je još pet letova prema ISS-u, nakon čega će flota biti umirovljena.

Izgrađeno je ukupno šest raketoplana, od kojih je prvi, Enterprise, služio samo kao testna letjelica i nije mogao biti lansiran u svemir. Nakon njega izgrađeno ih je još pet: Columbia, Challenger, Discovery, Atlantis i Endeavour. Challenger je eksplodirao prilikom lansiranja 1986., pri čemu je svih sedam astronauta poginulo. Slična je sudbina zadesila i Columbiu koja se raspala prilikom ulaza u atmosferu 2003. Također su nastradali svi članovi posade.

Meteorska kiša koja svake godine zapljusne Zemlju ponovno nam dolazi sutra tijekom ranog jutra. Očekuje se da će se vidjeti 20 do 30 meteora po satu, pa tko vjeruje u želje nakon zvijezde padalice, nek' ponese olovku i notes. Svakako budite toplije obučeni, a nije naodmet ni šalica čaja.

Za one koji možda ne znaju o čemu je riječ, Leonidi su komadići kometa Tempel-Tuttle koji svake 33 godine napravi revoluciju oko Sunca sijući pritom sitne komadiće vlastitog tijela veličine graška. 17. i 18. studenog svake godine Zemlja prolazi kroz neki od tih tragova, pružajući nam predivan pogled na nebo okupano meteorima.

Zanimljivo je kako Leonidi ne pogađaju samo Zemlju nego i naš Mjesec, budući da on zajedno s nama svake godine prolazi kroz tragove kometa Tempel-Tuttle. Za razliku od Zemlje na Mjesecu nema vatrometa na nebu jer nema atmosferu. To znači da Leonidi padaju na Mjesečevu površinu, što su potvrdile seizmičke sonde iz programa Apollo i promatranja teleskopima sa Zemlje.