Automatska transportna letjelica Jules Verne, najveći i najsloženiji svemirski brod koji je Europska svemirska agencija ikada sagradila, lansiran je na svoju prvu misiju prema ISS-u.

Europski transportni svemirski brod lansiran je prema Međunarodnoj svemirskoj postaji na raketi nosaču Ariane 5, u subotu u 23 sata, po lokalnom vremenu, iz svemirskog centra Kourou u Francuskoj Gvajani.

Kada se 66 minuta nakon polijetanja ATV odvojio od rakete nosača kontrola leta je objavila da je lansiranje uspješno izvedeno.

Na transportni svemirski brod težak 22 tone, veličine autobusa na kat, ukrcano je osam tona opreme, rezervnih dijelova, hrane, zraka, vode i goriva za ISS.

S obzirom da je već za utorak planirano lansiranje NASA-inog space shuttlea Endeavourv u misiju na ISS, Jules Verne će biti postavljen u "parkirnu orbitu" oko Zemlje, na udaljenosti od oko 1900 kilometara od postaje, dok misija Endeavoura ne završi.

Završno približavanje i pristajanje Vernea uz ISS previđeno je početkom travnja.

Kada jednom bude spojen uz ruski servisni modul Zvijezda na ISS-u, ATV će ostati tamo do kolovoza.

S vremena na vrijeme, kontrola leta palit će njegove raketne potisnike kako bi podigla ISS na veću visinu, budući da orbita postaje s vremenom opada.

Kada posada ISS-a iskrca sav teret ATV-a, postupno će ga puniti s otpadom. Nakon što se odvoji od postaje, brod će biti programiran za kontrolirani povratak u atmosferu, gdje bi trebao potpuno sagorjeti iznad Tihog oceana.

ESA planira lansirati po jedan ATV godišnje u idućih pet godina, što će pridonijeti opskrbi ISS-a gorivom, hranom i drugom opremom.

Orbitalna postaja ISS, koja je dovršena oko 60 posto, zajednički je projekt 15 zemalja vrijedan 100 milijardi dolara.

Očekuje se da će se iduće godine stalna posada postaj udvostručiti na šest astronauta.

"ATV, sa svojim velikim tovarnim kapacitetom kao i sposobnošću da dopremi gorivo, zrak i vodu na ISS, predstavlja značajno proširenje transportnih kapaciteta ISS-a", rekao je Kirk Shireman, zamjenik direktora programa ISS-a.

"ATV, zajedno sa shuttleom, Progressom i brodovima Soyuz, pruža ISS-u opcije i rezerve transporta koje su važne za dugoročni uspjeh", dodao je Shireman.

Prvi let ATV uslijedio je samo mjesec dana nakon što je na ISS shuttleom Atlantis dopremljen europski laboratorij Columbus.

Space shuttle Endeavour na svoj će put prema Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS) krenuti 11. ožujka. Sedmeročlana posada pod zapovjedništvom Dominica Goriea tijekom šesnaestodnevne misije imaju zadatak isporučiti prvi modul japanskog laboratorija Kibo i kanadsku robotsku ruku Dextre, koji će biti montirani na ISS. Osim toga, Endeavour će izvršiti i standardnu rotaciju posade ISS.

Zbog planiranih lansiranja navigacijskog satelita putem rakete Delta 2 sa kozmodroma Cape Canaveral Air Force Station, ali i misija europske teretne letjelice Jules Verne i ruskog Soyuza, Enedeavour će imati tek nekoliko prilika za lansiranje do 23. ožujka, kao krajnjeg roka za njegovo lansiranje, a kako njegova misija ne bi došla u koliziju sa onom Soyuza koji će biti lansiran 8. travnja.

Izvor: Space.com

U povodu nedavnog rušenja neispravnog špijunskog satelita koji je prijetio padom na Zemlju, a koje je izvršila Mornarica SAD, poznati site Space.com organizirao je anketu u kojoj se posjetiteljima nudi tko bi od poznatih likova iz svijeta znanstvene fantastike najefikasnije srušio satelit. U vodstvu su trenutno kapetan James T. Kirk i Spock sa prosječnom ocjenom 3.8, a lista prvih 10 plasiranih izgleda ovako:

1. kapetan Kirk & Spock (Star Trek)
2. Han Solo & Chewbacca (Star Wars)
3. kapetan Mal & Jayne (Firefly)
4. Luke Skywalker & RD-D2 (Star Wars)
5. kapetan Picard & Data (Star Trek)
6. Apollo & Starbuck (Battlestar Galactica (2003))
7. Ripley & Newt (Aliens)
8. Master Chief & Cortana (igra Halo)
9. kapetan Taggart & dr. Lazarus (Galaxy Quest)
10. Doctor Who & K-9 (Doctor Who)

Za svoje favorite možete glasati ovdje.

Astronauti američkog svemirskog broda Atlantis spojili su europski laboratorij Columbus s Međunarodnom svemirskom postajom (ISS) u ponedjeljak navečer.

Leland Melvin i Dan Tani koristili su za spajanje robotsku dizalicu kako bi podigli 10 tona težak cilindar laboratorija iz Atlantisa do svemirske postaje, u operaciji koja je četiri godine odgađana.

Francuski astronaut Leopold French biti će prvi koji će ući u modul Columbusa.

Izlazak u svemir prvo se planirao u nedjelju, ali je njemački astronaut Hans Schlegel koji je s Rexom Walheimom trebao sudjelovati u tom pothvatu u subotu imao zdravstvenih smetnja nešto prije pristajanja broda na ISS, što je NASA-u nagnalo da promijeni plan.

Ukoliko imate smisla za davanje imena, NASA vam pruža priliku da nadjenete ime njenom novom satelitu za registriranje gama zračenja nastalog uslijed raspada čestica tamne tvari, te istraživanje crnih rupa i burnih izboja gama zračenja vezanih uz njih. Satelit, trenutnog imena GLAST (Gamma-ray Large Area Space Telescope) biti će lansiran sredinom godine.

"Nadamo se kako će netko smisliti zvučno, lako izgovorljivo ime, koje će pomoći da staelit i njegova misija postanu tema razgovra za ručkom i u učionici", izjavio je Alan Stern iz NASA-e.

Pritom su dozoljeni akronimi, kao i imena znanstvenika, ali uz uvijet da su dotični mrti, te da nijedna druga tekuća NASA-ina misija ne nosi ime po njima. Svoje prijedloge možete poslati ovdje (pritom su dozvoljeni višetruki prijedlozi), zaključno do 31. ožujka. Odabrano ime NASA će objaviti dva mjeseca nakon lanisranja satelita.

Pritom nam stručnjaci iz New Scientista preporučuju kako bismo trebali ponuditi skrećanicu koja bi u sebi obavezno trebala sadržavati slova GR (gamma ray), dok nikako ne bismo trebali ponuditi skraćenice kao što su OGRE, GRUMP, ANGRY, GRIPE, GRUNt i sl., jer je mala vjerojatnost da ih NASA prihvati. Isto tako, preporučljivo je da skraćenica završava sa slovom T (telescope). A da im ponudimo skraćenicu GRUNF, po istoimenom liku iz popularnog stripa Alan Ford?

Izvor: New Scientist

Glavna letjelica ostala nakon NASA-ine Deep Impact misije, a koja je dopremila sondu koja je udarila u komet tijekom 2005. godine, biti će iskorištena u potrazi za planetima izvan Sunčevog sustava. Naime, letjelica je nedavno usmjerila svoj najveći teleskop prema pet zvijezda, a kako bi pokušala registrirati postojanje planeta u njihovim orbitama.

Nova misija pod imenom EPOXI, uz potragu za ekstrasolarnim planetima (Extrasolar Planet Observations and Characterization - EPOCh), ima zadatak proletjeti u blizini kometa Hartley (Deep Impact eXtended Investigation - DIXI). Tijekom preleta, planiranog za 2. listopada 2010.,letjelica će istražiti erupcije plina i tragati za ledom u glavi kometa.

"Tragamo za planetima veličine Zemlje, a koji kruže oko nekih nama najbližih zvijezda", izjavio je zamjenik direktora nove misije Drake Deming. Svoju novu misiju Deep Impact započeo je 22. siječnja, upreviši svoj teleskop prema prvoj meti, a kako bi pokušao registrirati promjene u intenzitetu svijetlosti zvijezde, što bi moglo nagovijestiti da oko nje kruži planet. Već otprije je poznato kako svaka od zvijezda ima plinovite divove poput Jupitera ili veće, sa orbitama u blizini zvijezde

Sama letjelica veličine je prosječnog automobila, a posjeduje dvije teleskopske kamere. Pritom je jedna visoke, a druga srednje razlučivosti. Kamera srednje razlučivosti korištena je tijekom promatranja udara sonde u komet Tempel , 4. srpnja 2005. godine.

Izvor: Space.com.