U laboratorijima Johnson Space Centera, daleko od gužve i buke oko novog NASA-inog svemirskog broda, skupina inžinjera radi na podjednako važnom djeliću slagalice zvane Mars: svemirskim odijelima.

Samo je svemirsko odijelo napravilo veliki evolucijski iskorak u proteklih 40-ak godina. Prvo američko odijelo, korišteno prilikom Mercuryjevih misija, ličilo je na kolut aluminijske folije u usporedbi sa današnjim robusnim, 125 kg teškim odijelima koja se koriste za svemirske šetnje u okolici ISS-a. NASA-ini inžinjeri za novo odijelo pokušavaju pronaći kompromis između high-tech odijela i odijela koje bi bilo jednostavno za održavanje. U tome im značajno pomažu savjeti astronauta; Jeff Williams, bivši astronaut, u svemir je letio u američkoj, ali i u ruskoj opremi, koja je prilično jednostavnija.

Iz njegova iskustva, američka su odijela ugodnija za dužu uporabu, no daleko su složenija za održavanje. S druge strane, ruska odijela se odbacuju nakon samo nekoliko korištenja i univerzalne su veličine, zbog čega je u njima teže raditi - nije jednako biti visok 185 cm ili 175 cm u takvome odijelu. Sada u NASA-i pokušavaju iznaći kompromis između američke operabilnosti i ruske jednostavnosti.

NASA je zadala cilj: imati odijelo teško cca 45 kg (dakle, upola lakše nego ono iz misija Apollo), što će se postići uporabom lakših materijala i elektronike. Time bi se značajno olakšalo kretanje astronautima, kako na ISS-u, tako i na Mjesecu i Marsu.

Kad inžinjeri konačno odrede kako će novo svemirsko odijelo izgledati, NASA će raspisati natječaj, vjerojatno unutar idućih godinu dana. Prvo bi se odijelo, ono testno, trebalo proizvesti do 2010., a u uporabu bi trebalo ući istovremeno sa Orionom, za kojeg je i namijenjeno.

Indija će idući mjesec, po prvi puta u povijesti, lansirati strani satelit kao glavni teret na raketi domaće proizvodnje. Vijest nije značajna sama po sebi, jer je ISRO i ranije lansirao inozemne satelite (doduše kao sekundarni teret). Ovo lansiranje zapravo znači ulazak Indije na tržište lansiranja komercijalnih satelita, što bi moglo poremetiti pozicije veterana na tom području, ponajviše onog najosjetljivijeg na fluktuacije u novčanim tijekovima: Rusije.

"Ugovor o lansiranju talijanskog satelita jasna je poruka globalnoj zajednici: sposobni smo lansirati (satelite) po povoljnoj cijeni i na siguran način, što će, vjerujem, privući značajan broj korisnika u budućnosti", kaže Madhavan Nair, direktor ISRO-a.

AGILE je satelit talijanske svemirske agencije namijenjen proučavanju gama-zračenja.

Na današnji dan prije 39 godina, 27.3.1968. poginuo je Jurij Gagarin, prvi čovjek u svemiru.

Nesreća se dogodila prilikom rutinskog leta vojnim zrakoplovom MiG-15, a uzroci do dan-danas nisu rasvijetljeni. Prema Alekseju Leonovu, nesreća se dogodila kad je drugi vojni zrakoplov, Su-15, probio zvučni zid na samo desetak metara od Gagarinova MiG-a, uzrokujući da se potonji počne nekontrolirano vrtjeti i sruši na zemlju. Prema istragi koja je provedena 1986., Gagarinov se aparat srušio zbog turbulencije izazvane prolaskom zrakoplova Su-11, što je uz loše vremense uvjete koji su vladali tog dana doprinijelo nesreći.

Dakako, ne treba isključiti niti teorije zavjere, koje tvrde da je "svemirskog Kolumba" ubio KGB.

Današnje lansiranje rakete-nosača Dnjepr iz Bajkonura odgođeno je za mjesec dana, javljaju ruski mediji. Dnjepr je trebao u svemir ponijeti nekoliko manjih satelita za Egipat, Saudijsku Arabiju i ruske tvrtke. Dnjepr je zapravo izmijenjeni interkontinentalni projektil, kojeg Roskosmos sada želi koristiti kao nosača manjih komercijalnih satelita u orbitu. Današnja odgoda druga je za ovu raketu: prvo lansiranje Dnjepra bilo je zakazano još za srpanj prošle godine, no otkazano je nakon što su otkrivene greške na prvom stupnju rakete.

Krajem Hladnoga rata završilo je žestoko suparništvo između SSSR-a i SAD-a u svemiru, nakon čega su se strasti smirile, a suparnici se okrenuli suradnji. A onda je iznenada Kina lansirala svog prvog čovjeka u svemir i pokrenula novu utrku, ovog puta smještenu u Aziji.



"Zašto bi nama itko solio pamet?" - zapitaše se u Sjevernoj Koreji i lansiraše 1998. projektil preko Japana. Japan je promptno reagirao i bacio se na projektiranje i lansiranje mreže špijunskih satelita vrijednosti nekoliko milijardi dolara. Uspjehe kontinentalnih susjeda još su neki shvatili kao izazov nacionalnom ponosu: Indija priprema dvije misije na Mjesec, dok Pakistan razvija nove interkontinentalne projektile.

Iako Južna Koreja, Malezija i Tajvan imaju satelite u orbiti, oni su ipak tek u trećem startnom redu, iza zemalja navedenih u prethodnim pasusima. Sjeverna Koreja tvrdi da su još 1998. lansirali balistički projektil koji je tijekom leta emitirao poruke dragog vođe Kim Jong Ila, ali ova tvrdnja nikad nije potkrijepljena dokazima. Na čelu je, dakako, Kina, koja je do sada jedina lansirala čovjeka u orbitu. Japan je, unatoč tehnološkoj superiornosti i financijskoj moći daleko od samostalnog lansiranja čovjeka u svemir, no čini se da to neće niti pokušati u dogledno vrijeme.



Kina, Japan i Indija su jedine azijske zemlje koje su lansirale vlastite rakete u svemir, dok Pakistan i Sjeverna Koreja posjeduju snažne projektile namijenjene obrani zemlje. Južna Koreja ne želi više biti po strani, pa uz rusku pomoć grade lansirni kompleks s kojeg će sljedeće godine poslati prvi satelit u orbitu.

U Aziji ovih dana zbilja nije dosadno...

Pratite događaje na nebu, jer će se na njemu uskoro pojaviti supernova*. Eta Carinae, nama relativno bliska zvijezda (7.500 svjetlosnih godina udaljena od Zemlje), uskoro će se pretvoriti u supernovu i obasjati naše nebo. Eksplozija Eta Carinae bit će spektakularna: njena se masa procjenjuje na 100-150 puta mase našeg Sunca, pa će svjetlost koja će pritom nastati biti intenzivna kao svjetlost punog Mjeseca. To znači da će biti vidljiva i tijekom dana, te da ćete usred noći moći čitati knjigu pod njenom svjetlošću.

Kad će "kresnuti"? E, tu se mišljenja razilaze. Većina astronoma smatra kako Eta Carinae mora proći kroz još jednu, završnu fazu na putu da postane supernova (tzv. Wolf-Rayetova zvijezda). Drugi astronomi misle da je Eta Carinae ovaj stadij već prošla, te da je spremna za kozmičku inačicu hrkljuša. Prema potonjima, eksplodirati može već sutra, ili pak u idućih 100.000 godina. U kozmičkim mjerilima to je ionako tek treptaj oka.

*Supernova je eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije. Sufiks "-nova" dolazi od latinske riječi za "nov", jer se antičkim astronomima koji nisu imali teleskop činilo da svjedoče rađanju nove zvijezde. Prvu od njih spomenuo je grčki astronom Hiparh (190—120. pr.Kr.).

Supernove se ne pojavljuju često; samo jedna na stotinu zvijezda sposobna je eksplodirati kao supernova.