Cassini-Huygens zajednička je svemirska misija triju svemirskih organizacija; europske ESA-e, američke NASA-e, te talijanske ASI. Glavna zadaća ove misije jest proučavanje planeta Saturna i njegovih mjeseca.

Clusterova zadaća je proučavanje učinka solarnog vjetra na naš planet. Riječ je o do sada najdetaljnijem praćenju i proučavanju interakcije Sunca i Zemlje.

Maleni satelit iz CNES-ove serije satelita imena PROTEUS opremljen sa 4 kamere osjetljive na ekstremno malene varijacije u svjetlosti zvijezda, čime će omogućiti traženje ekstrasolarnih planeta, te utvrđivanje unutrašnjeg sastava promatranih zvijezda.

Nakon uspješne ESA-ine misije Cluster, CNSA (kineska svemirska agencija) poduzela je, u suradnji sa Europljanima, sličan poduhvat: lansirala je dva satelita u sklopu misije Double Star sa istovjetnom zadaćom kao i Cluster - proučavanje interakcije Zemlje i Sunca.

Početkom 2002. ESA je lansirala ENVISAT, satelit čija je namjena promatranje Zemljine atmosfere, tla, oceana i leda. Na temelju podataka prikupljenih ovom misijom, znanstvenicima je omogućen uvid u klimatske promjene, koje su u žiži svjetskog zanimanja nakon što je tijekom prošlih desetak godina znatno porasla svijest o štetnom utjecaju čovjeka na okoliš.

Hayabusa (na japanskom sokol) je svemirska misija pod ravnanjem Japanske svemirske agencije JAXA. Zadatak misije je sakupiti uzorke materijala sa asteroida 25143 Itokawa veličine 540 m x 270 m x 210 m i vratiti se na Zemlju.

Integral je prvi svemirski opservatorij koji može simultano promatrati gama zrake, X-zrake i vidljivu svjetlost. Najosjetljiviji je, najtočniji i najnapredniji teleskop za promatranje gama-zračenja ikad lansiran u svemir.

Mars Reconnaissance Orbiter (kraće MRO) je višenamjenska letjelica dizajnirana za nadgledanje Marsa iz orbite. 720 milijuna dolara vrijednu letjelicu izgradila je tvrtka Lockheed Martin pod nadzorom Jet Propulsion Laboratoryja. Letjelica je lansirana 12.kolovoza 2005. godine, a u Marsovu je orbitu ušla 10. ožujka 2006. godine.

MESSENGER (MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging) je NASA-ina misija namijenjena proučavanju Merkura, planeta najbližeg Suncu.

Iako je nedugo po lansiranju ove letjelice Plutonu ukinut status planeta, misija NASA-ine sonde New Horizons nimalo ne gubi na važnosti; ovo je prva misija ka Plutonu i objektima Kuiperova pojasa, što će nam pružiti vrijedna saznanja o ovom, potpuno nepoznatom dijelu Sunčeva sustava.

Letjelica Planck (ranije poznata pod oznakom COBRAS/SAMBA) omogućit će nam pogled u daleku prošlost svemira tako što će proučavati ostatke radijacije nastale nakon Velikog Praska.

Nakon uspješnog Giotto, ESA se odlučila na još jednu sličnu misiju, ovog puta puno ambiciozniju: Rosetta će se susresti sa kometom, kružiti oko njega i pratiti ga tijekom njegove revolucije oko Sunca, te spustiti na površinu malenu sondu.

Sonda SELENE, u Japanu poznatija kao Kaguja, ukupno je drugi japanski lunarni orbiter. Lansiran je samo mjesec dana prije no što su Kinezi i Indijci lansirali svoje sonde ka Mjesecu, Chang'e 1 i Chandrayaan-1, čineći Azijce trenutno vodećim nacijama u istraživanju Mjeseca.