Izvanbrodska aktivnost (eng. Extra-vehicular activity ili skraćeno EVA) jest određeni rad astronauta/kozmonauta izvan letjelice. Izraz se obično povezuje sa EVA-om u orbiti Zemlje (uobičajen izraz u nas je "svemirska šetnja"), no također se odnosi i na izlaske astronauta iz lunarnog modula na površinu Mjeseca tijekom misija u sklopu programa Apollo.
Svima je najpoznatija nesreća američkog svemirskog programa vjerojatno ova posljednja - eksplozija shuttlea Columbia 2003. godine, ili eventualno ona Apolla 13 (srećom, bez žrtava) o kojoj je snimljen film. No, to ni izdaleka nisu usamljeni slučajevi, a službeno ih ima više nego sovjetskih, odnosno ruskih. Slijedi kompletan pregled.
Donosimo vam presjek svemirskih nesreća koje su se dogodile na misijama Sovjetskog Saveza, odnosno Rusije, od dana prvih Vostoka pa sve do nedavnih Sojuza. Nesreće su poredane kronološki, a Sojuz 1 i 11 su na prvom mjestu jer im je ishod bio koban za članove posade. Ima ih manje nego američkih, no tko zna koliko ih je zataškano. Glasine kažu da je Gagarin bio drugi čovjek u svemiru, te da je misija prije njegove pošla po krivu i astronaut je poginuo. Možda jednog dana i saznamo što je prava istina...
Let u svemir daleko je od jednostavne operacije, potrebno je uskladiti niz čimbenika da bi se čovjek uspio otisnuti od gravitacijskog zagrljaja matičnog nam svijeta. Zbog kompleksnosti cilja, nesreće koje se ponekad dogode izazivaju velik interes javnosti. Ovdje je popis nesreća koje su se dogodile na tlu, i kao takve su manje eksponirane u javnosti. No ne znači da su posljedice bile blaže, dapače.
Projekt Constellation ima za cilj izgradnju nove generacije svemirskih letjelica koje bi trebale naslijediti space shuttleove. Riječ je o tzv. CEV (Crew Exploration Vehicle) letjelicama. Osim same CEV letjelice potrebno je izgraditi pogonski sustav za lansiranje broda u orbitu, tzv. EDS (Earth Departure Stage), kao i nove lansirne rampe. Osim toga, projekt Constellation uključuje i izgradnju letjelice sposobne spustiti se na površinu Mjeseca. Riječ je o takozvanom LSAM-u (Lunar Surface Access Module).