Ovo je bio prvi uspješni kineski satelit uopće, te prethodnik više od 50 satelita iste klase. Dong Fang Hong na kineskom znači Crveni Istok (ili Istok je crven), a sam je satelit tijekom kruženja oko Zemlje neprestano emitirao pjesmu istoga imena. Na čelu programa stajao je Qian Xuesen, načelnik kineske Akademije za svemirsku tehnologiju. Do 1970. godine izgrađeno je ukupno pet identičnih Dong Fang Hong satelita u slučaju da nešto krene po zlu, no već prvi satelit je uspješno lansiran i obavio je svoju misiju.

Dizajn i razvoj raketa iz obitelji Duge hodnje povjereni su kineskoj Akademiji za svemirske tehnologije. U engleskim tekstovima česta je zabuna kad su ove rakete u pitanju, pa se mogu naći pod dvije oznake; LM-2 i CZ-2. Razvoj rakete Duga hodnja 2 započeo je tijekom 1970. godine, a prvi pokušaj lansiranja zbio se tijekom 1974., no lansiranje je bilo neuspješno. Raketa se proizvodila sve do 1979. Duga hodnja 2B i 2C također su razvijani pod patronatom iste agencije, a korištene su u razdoblju od 1982. do 1992., a tada je u uporabu ušla raketa Duga hodnja 2D.

Shenzhou 1 je prva kineska letjelica bez ljudske posade koja je lansirana 19.11.1999. godine, a u sklopu Shenzhou programa. Letjelica nije bila opremljena sa sustavom za održavanje života niti sustavom za prisilno napuštanje letjelice. Nakon četrnaest orbita oko Zemlje, poslana je zapovijed sa ulazak u orbitu sa nadzornog broda Yuanwang 3 koji se nalazio kraj obale Namibije. Nakon uspješnog ulaska u orbitu, modul je sletio 110 km S/Z od grada Wuhai u pustinjski predio kineskog dijela Mongolije.

Shenzhou 2 lansiran je 09.01.2001. godine i bio je druga letjelica bez posade u Shenzhou programu. U kapsuli koja se vratila na Zemlju nalazio se majmun, pas i zec koji su testirali sustave za održavanje života. Povratni modul odvojio se od ostatka letjelice nakon sedam dana u orbiti, dok je orbitalni modul ostao još 220 dana u orbiti oko Zemlje. Uz životinje, u brodu se nalazilo šezdeset i četiri znanstvena instrumenta. Petnaest se nalazilo u povratnom modulu, dvanaest u orbitalnom modulu i trideset i sedam u prednjoj vanjskoj paleti. Od životinja na brodu je još bilo miševa i različitih mikroorganizama. Da bi se testirao komunikacijski sustav s broda je puštena ranije snimljena snimka.

Lansiranje Shenzhoua 3 bilo je treće lansiranje svemirske letjelice Narodne Republike Kine. Lansiran je 25.03.2002. godine, a Shenzhou 3 je prva Shenzhou letjelica koja je bila opremljena da odvede čovjeka u svemir, jer je cilj misije da se ispitaju sustavi za održavanje života. U letjelici se nalazila lutka u veličini čovjeka koja je simulirala ponašanje ljudskog tijela u svemiru. Lansiranje je bilo odgođeno na nekoliko mjeseci zbog promjene u dizajnu. Bilo je planirano da se u Shenzhou 3 uvedu određene promjene u interijeru kako bi se budućim taikonautima olakšao rad, ali zbog probelma prilikom ugrađivanja vratilo se starom izgledu unutrašnjosti.

Shenzhou 4 lansiran je 29.10.2002. godine i time postao četvrta letjelica bez ljudske posade u sklopu programa Shenzhou. Unutar letjelice nalazile su se dvije lutke koje su imitirale taikonaute, s ciljem da se testira sustav za održavanje života. Letjelica je bila osposobljena da odvede čovjeka u svemir, a unutar letjelice čak su se nalazili lijekovi, hrana i vreća za spavanje. Prozori su bili konstruirani od novoga materijala kako bi nakon ulaska u atmosferu ostali čisti kako bi taikonaut mogao potvrditi da li se padobran uspješno otvorio.

Shenzhou 5 lansiran je iz svemirskog centra Jiuquan, kineske lansirne baze u pustinji Gobi, provincija Gansu. Letjelica je ušla u orbitu oko 343 km iznad Zemlje sa taikonautom Yáng Liweijem, koji je time postao prvi Kinez u svemiru, a Kina stala uz bok SSSR-u/Rusiji i SAD-u kao tek treća zemlja svijeta koja je samostalno poslala čovjeka u svemir.

Shenzhou 6 je druga kineska misija sa ljudskom posadom, lansiran 12.10.2005. iz svemirskog centra Jiuquan. Shenzhou letjelica ponijela je dva taikonauta, Fei Junglonga i Nie Haishenga na pet dana u orbitu oko Zemlje. Tijekom misije posada se uspjela preobući u nova, lakša svemirska odijela i vršiti različite eksperimente. Za posadu je to bio prvi let u svemir, a javnosti su predstavljeni pet sati prije leta. Nie Haisheng proslavio je svoj 41. rođendan u svemiru.

Sonda Chang'e I dio je velikog budućeg istoimenog projekta i predstavlja prvi korak u kineskom osvajanju Mjeseca. Lansiranje je predviđeno za listopad 2007., a u međuvremenu se na sondi vrše opsežna testiranja pogonskih sustava i opreme koju će koristiti kad se jednom nađe u lunarnoj orbiti.