NASA je tijekom 2008. odlučila prodati sva tri raketoplana iz svoje flote muzejima i znanstvenim ustanovama nakon njihova umirovljenja, a taj je dan sve bliži. Najstariji iz flote, raketoplan Discovery, već je "zakaparen" - preuzet će ga muzej Smithsonian po povlačenju istoga iz uporabe. U prosincu 2008. je izvješena cijena za umirovljene svemiroplove, a ona je iznosila oku, džepu i pacemakeru ugodnih 42 milijuna dolara.

NASA je u petak odlučila spustiti ovu privlačnu cifru za skoro trećinu, pa ista sada iznosi 28,8 milijuna dolara. U cijenu nije uračunat trošak transporta iz Svemirskog centra na Floridi. Razlog smanjenja cijene krije se u nemogućnosti mnogih muzeja da skupe toliki iznos novca, kao i u zahtjevima koje je NASA postavila pred eventualne kupce: raketoplani moraju biti pravilno zbrinuti u smislu adekvatnog izložbenog prostora i sigurnosti, što su također višemilijunski izdaci.

Natječaj traje do 19. veljače ove godine, a imena muzeja koji će udomiti Endeavour i Atlantis bit će objavljena u srpnju. Preuzimanje raketoplana uslijedit će godinu dana nakon objave, kako bi izabrane institucije izgradile odgovarajuće kapacitete za prihvat.

Ukoliko mislite da je cijena za rashodovani svemirski brod visoka, što biste rekli na cijenu svakog pojedinog lansiranja raketoplana? Ona iznosi čitavih 500 milijuna dolara. Sitnica.

Svemirski teleskop WISE jučer je poslao svoju prvu fotografiju nakon uspješnog postavljanja u Zemljinu orbitu i kalibriranja svih uređaja, uključujući i 40-centimetarski infracrveni teleskop. Njegova je zadaća mapirati cjelokupno nebo u infracrvenom spektru, tragajući za asteroidima, smeđim patuljcima, galaksijama i drugim objektima koje se ne mogu vidjeti u vidljivom dijelu spektra. Osjetljivost njegovih uređaja ravno je tisuću puta veća od sličnih koji su do sada obavljali tu zadaću, kao što su sateliti IRAS ili COBE.

Letjelica je u mogućnosti fotografirati nebo u razmacima od 11 sekundi, što znači da će za svog planiranog životnog vijeka od 10 mjeseci učiniti ukupno milijun i pol fotografija. Relativno kratko trajanje misije uvjetovano je količinom sredstva za hlađenje detektora ugrađenih u njegov teleskop, koji ga drže na -265 stupnjeva Celzija i čije će zalihe presahnuti u listopadu ove godine.

Spomenutu fotografiju možete pogledati na NASA-inim stranicama .

Japanski i američki astronomi, koristeći se sondom Suzaku, otkrili su do sada najveću zalihu metala u svemiru koja je uočena proučavanjem središnjeg dijela Perzejeva galaktičkog jata. Atomi metala dio su vrelog plina, tzv. međugalaktičkog medija, koji se prostire između galaksija. Taj je plin izvanredno vruć zbog čega emitira X-zrake, što omogućuje znanstvenicima da pomoću valnih dužina X-zraka saznaju od kojih se elemenata taj plin sastoji. Prvotni rezultati pokazuju kako se ovaj plin sastoji mahom od kroma i mangana. Količina kroma zaista je golema: riječ je o količini od 30 milijuna puta većoj od mase Sunca, dok je količina mangana nešto skromnija: 8 milijuna puta veća je od mase našeg Sunca.

Zašto je ovo otkriće važno?

Zato što je svemir praktički sasvim prazan. Prema nekim teorijama, prosječna gustoća svemira je jedan atom vodika po kubnom metru, što je zastrašujuće malo. Isto tako, sastav svemira je izuzetno jednostavan: 99% svemira čine vodik i helij, dva najjednostavnija i najlakša elementa. Smatra se kako su oba nastala u prvim trenucima Velikog praska, dok je tajna nastanka ostalih elemenata bila obavijena velom tajne sve do sredine prošlog stoljeća, kad je Fred Hoyle postavio tezu po kojoj elementi teži od helija nastaju prilikom supernove, gdje golemi tlak i temperatura pogoduju nastanku takvih elemenata. Budući da supernove nisu česta pojava u svemiru, elementi teži od helija čine tek 1% sastava istog. A za ovako veliku koncentraciju kroma i mangana koju je Suzaku otkrio, bilo je potrebno čak 3 milijarde supernova.

Isto tako, elementi koje je Suzaku otkrio do sada su zabilježeni samo u galaksijama. Ovo je prvo otkriće elemenata težih od helija u međugalaktičkom prostoru.

NASA-ina sonda WISE (Wide-field Infrared Survey Explorer) spremna je za lansiranje, izjavili su NASA-ini dužnosnici smješteni u zračnoj bazi Vandenberg. Riječ je o satelitu namijenjenom snimanju neba u infracrvenom spektru, sa mogućnošću snimanja fotografija svakih 11 sekundi. Vjeruje se kako će se ovom misijom otkriti dosad nezabilježeni objekti na našem nebu - tamne zvijezde, daleke galaksije, te još neotkriveni asteroidi i kometi našeg sustava. Količina podataka koju će WISE prikupiti biti će tolika da će ih astronomi proučavati desetljećima.

Lansiranje je predviđeno za srijedu, 9. prosinca iz zračne baze Vandenberg na raketi Delta II.

Unatoč sve jačim međunarodnim gospodarskim sankcijama, Iran i dalje ima volje i želje raditi na svom svemirskom programu. Trenutno im je u planu lansiranje satelita Mesbah 2, kojeg su trebali poslati u svemir u kooperaciji sa Roskosmosom. Rusi su, međutim, odbili suradnju zbog svoje potpore međunarodnim nastojanjima stabilizacije ovog područja, a u sklopu kojih su teške gospodarske sankcije kojima je Iran izložen. Iranci su se nakon toga obratili Italiji budući da su u suradnji sa Talijanima izgradili ovaj satelit, no i ondje su naišli na odbijenicu. Sad kad je očito da od suradnje sa stranim agencijama neće biti ništa, Iran se odlučio satelit lansirati vlastitim snagama. Obzirom da su Iranci u veljači ove godine već uspjeli samostalno lansirati satelit u orbitu, nije potpuno jasno zašto su uopće tražili stranu pomoć.

Što se tiče samog satelita, iranski ministar komunikacija Reza Takipur tvrdi kako je Mesbah 2 komunikacijski satelit, dok su Sjedinjene države i Izrael skloniji sumnji kako je riječ o špijunskom satelitu namijenjenom nadgledanju Izraela i njegovih vojnih potencijala. Iran ovim lansiranjem ne planira stati: za 2011. planiraju lansiranje životinja u svemir, a najavili su i slanje čovjeka u svemir iza 2021. godine.

Prema jučerašnjoj izjavi ruskog premijera Vladimira Putina, ruska svemirska industrija zabilježit će do kraja tekuće godine rast od čak 18%. Prema njegovim riječima, unatoč globalnoj financijskoj krizi koja je zahvatila sve pore ruskog gospodarstva, svemirska industrija nije pretrpjela nikakvo smanjenje priljeva novca. "Financiranje svemirske industrije uvijek je bilo i uvijek će biti na odgovarajućoj razini, što će za rezultat imalti rast od otprilike 18% do kraja ove godine", kaže Putin.

Unatoč zadovoljstvu ovakvim razvojem događaja, Putin je izrazio i određeno nezadovoljstvo glede kvalitete izrade dijelova za svemirske letjelice. "Unatoč svim našim nastojanjima, naše letjelice još uvijek nisu u istom kvalitativnom razredu sa inozemnim rješenjima, a proces istraživanja i razvoja svakog pojedinog projekta obično se pokaže dužim negoli je to slučaj kod naše konkurencije", dodaje. Prema njemu, krucijalno je unaprijediti učinkovitost u proizvodnji.

Iznio je i podatak kako je ruska svemirska industrija u protekle dvije godine potrošila ukupno 609 milijuna američkih dolara, od čega je većina potrošena na nadogradnju postojećih tvorničkih postrojenja.